Listaj dalje

Koliko ste upoznati s ovom temom?

Koliko ima stranih radnika u Hrvatskoj?

Koliko bi rekli da ima stranih radnika u odnosu na ukupno stanovništvo?

Vaša procjena: 0%

Koje su 10 najčešćih državljanstava stranih radnika? (maks. 10)

Odabrano: 0 / 10

01 / 08
0 iseljenika

Šira slika

Diljem Europe i Sjedinjenih Američkih Država, medijski naslovi godinama upozoravaju na "rast broja migranata". Dolazak migranata i izbjeglica utječe na politiku i rezultate izbora. 2026. godine u SAD-u tenzije kulminiraju i dolazi do oštre anti-imigracijske politike koja izaziva snažne reakcije javnosti, sukobe i prosvjede protiv masovnog djelovanja deportacijskih agenata. Povjerenje u institucije varira, a mišljenja se često oblikuju brže nego što su uopće objavljeni službeni podaci.

Hrvatska

Hrvatska zauzima jedinstvenu poziciju u ovom kontekstu. Više nije samo zemlja iseljenika. Postala je ekonomija koja uvozi radnu snagu, država na vanjskoj granici Schengena, zemlja koja djeluje unutar Dublinske uredbe o tražiteljima azila. Otkad su ukinute kvote za zapošljavanje stranih radnika, javna rasprava sve više reflektira šire europske zabrinutosti.

Što kažu hrvatski građani?

European Social Survey (ESS, val 11) 2023.
n ≈ 1500 ispitanika
raspon 25-75. percentila

Stavovi prema imigraciji

NegativniPozitivni
Imigranti čine državu lošijim ili boljim mjesto za život
Neutralno
Imigracija loša ili dobra za gospodarstvo
Neutralno
Kulturni život: oslabljen ili obogaćen
Neutralno
Imigranti iste rase/etničke skupne
Dozvoli neke
Imigranti drugačije rase/etničke skupne
Dozvoli neke
Imigranti iz siromašnijih zemalja izvan Europe
Dozvoli neke

Povjerenje u institucije i sigurnost

NegativniPozitivni
Povjerenje u političare
Izrazito nisko
Povjerenje u pravni sustav
Vrlo nisko
Politički sustav omogućuje utjecaj na politiku
Vrlo malo
Povjerenje u Europski parlament
Umjereno nisko
Povjerenje u policiju
Umjereno visoko
Sigurnost pri noćnoj šetnji
Sigurno

Složenost podataka

Velik dio medijskih tekstova naglašava neusklađenost statistika, nekontroliran rast broja radnih dozvola i negativne društvene posljedice. Istovremeno, neki izvori tvrde da su alarmističke interpretacije pretjerane ili politički motivirane. Brojke postaju argument, a interpretacija podataka oblikuje percepciju stvarnosti. U središtu ove rasprave nalazi se temeljno pitanje:

Koliko je stvarno stranih radnika u Hrvatskoj?

Digitalni tragovi

Ova analiza inspirirana je idejom "good data" — digitalnih podataka koji se koriste transparentno, kritički i odgovorno — i polazi upravo od spomenutog problema: može li digitalni trag, poput agregiranih podataka društvenih mreža, poslužiti kao dodatni alat za provjeru službenih statistika?

Terminološki okvir

Migranti venn

Koliko stranih radnika stvarno boravi u Hrvatskoj? Koliko ih radi neprijavljeno? Koliko ih je napustilo zemlju bez odjave? Koliko ih ostaje, a koliko odlazi dalje u EU? Što zapravo predstavlja broj izdanih radnih dozvola? Jesu li podaci MUP-a, HZMO-a i Ministarstva rada međusobno usklađeni? Meta signali: mogu li društveni mediji pomoći u provjeri službenih podataka? Je li Hrvatska tranzitna ili useljenička zemlja? Koliki je stvarni rizik zloupotrebe sustava? Radi li se o privremenoj radnoj snazi ili trajnoj migraciji? Dolaze li radnici sezonski ili ostaju dugoročno? Je li uvoz radne snage zamjena za demografsku politiku i povratak iseljenih? Koliko migranti doprinose proračunu? Koliko košta integracija? Postoji li strategija integracije? Ima li država kapaciteta u obrazovanju, stanovanju i socijalnom sustavu? Nudi li zakon stvarno rješenje ili samo kozmetičke izmjene?

Meta apps
Meta signali

Meta Platforms, Inc. (Facebook, Instagram, WhatsApp, Messenger, Threads) koristi dostupne podatke o korisnicima kao što su demografski podaci, interesi i aktivnosti kako bi omogućila procjenu potencijalne publike za oglašavanje i bolje ciljanje oglasa. Ako analiziramo ove podatke možemo dobiti uvid u skupine koje koriste ove aplikacije.

Iako ovi brojevi ne odražavaju savršeno službene podatke o stanovništvu, oni nude dinamičan uvid u društvo u stvarnom vremenu koji može pomoći tvrtkama, političarima i istraživačima da razumiju digitalne tragove različitih populacija. Praćenje tih promjena tijekom vremena može otkriti suptilne obrasce, od novih kulturnih trendova do promjena u mobilnosti, za koje tradicionalne statistike mogu biti potrebni mjeseci ili godine.

Koliko osoba u Hrvatskoj koristi ove aplikacije?

Vaša procjena: 0

Jezik i lokacija

Pri procjeni veličine potencijalne publike može se krenuti od lokacije ili jezika korisnika, pri čemu se klasifikacija provodi prvenstveno na temelju postavki jezika korisničkog sučelja (primarni signal), ali i na temelju dodatnih pokazatelja, poput jezika kojim korisnik najčešće komunicira ili jezika sadržaja s kojim je obično u interakciji (sekundarni signali). To ne znači da ta procjena označava nacionalnost, etničku pripadnost, rasu ili porijeklo korisnika. Ako osoba koristi drugi jezik, primjerice engleski, bit će uključena u publiku za taj jezik, bez obzira na njezino državljanstvo ili podrijetlo.

S druge strane, klasifikacije "iseljenika" (engl. expats) mogu podrazumijevati osobne podatke koje regulatori smatraju osjetljivima (npr. etnička pripadnosti, migracijska pozadina i sl.) pa je Meta kroz godine ograničila ovakvo targetiranje jer nastoji smanjiti rizik diskriminirajućeg ili invazivnog targetiranja.

Koriste li ljudi na društvenim mrežama uglavnom svoj materinski jezik?

Mislite li da većina migranata u Hrvatskoj koristi ove aplikacije?

Ograničenja i privatnost

S obzirom na to da su podaci anonimizirani i agregirani na razini skupine, moguće je koristiti alate poput Meta Ads Managera i Graph API-ja za analizu publike u istraživačke svrhe pod uvjetom poštivanja pravila privatnosti. U Europskoj uniji primjenjuje se GDPR. Radi očuvanja privatnosti, Meta u prikazu procjene potencijalne publike koristi raspon između minimalne i maksimalne vrijednosti. Vrlo male vrijednosti nisu prikazane, npr. procjena od 0 do 1000 korisnika može se prikazati kao "manje od 1000".

Procjena korisnika u Hrvatskoj

Koliko osoba u Hrvatskoj koristi Meta aplikacije?

U svibnju 2025. u Hrvatskoj je procjenjeno 2 496 900 aktivnih korisnika Facebooka, što je otprilike 65% ukupne populacije. To je u skladu s rasponom publike kojeg Meta Ads Manager daje u veljači 2026. (između 2 400 000 i 2 800 000 korisnika).

Međutim, ako želimo preciznije targetirati koristeći više karakteristika, a ne samo lokaciju, stvari brzo postanu zamršene i važno je naglasiti da Meta procjene nisu nužno međusobno isključive.

Primjerice, jedna osoba istovremeno može biti uključena u procjene za više jezika, osobito ako govori više jezika ili ima postavke sučelja na jednom jeziku a komunicira na drugome. To znači da zbroj procjena po jezicima neće biti jednak ukupnom broju korisnika u Hrvatskoj.Meta Ads Manager procjena korisnika u Hrvatskoj

Procjena korisnika prema jeziku

Procjena publike prema jeziku: Meta Ads Manager

Podaci su prikupljeni u veljači 2026.
Procjena potencijalne publike na temelju Meta Ads Managera uzeta je kao prosjek raspona minimalne i maksimalne vrijednosti.

Pri odabiru lokacije, Meta procjenjuje korisnike koji provode vrijeme u Hrvatskoj, kao što su ljudi koji tu žive ili su nedavno tu bili.
Polazni kriterij za odabir jezika je MUP-ova lista top 10 stranih državljanstava.
Radi šire usporedbe i točnije procjene uključeni su hrvatski i engleski jezik, zatim službeni jezici susjednih i drugih europskih zemalja te svjetski jezici poput kineskog, japanskog itd.

Hrvatski i engleski su očekivano prepoznati kao najkorišteniji jezici u Hrvatskoj.
Drugi jezici iz indijske jezične skupine, kao što su urdu, telugu, marathi, tamilski, gudžaratski, kannada, malajalamski, pandžabi, asamski i odija, isključeni su jer je procijenjena publika prema Meta Ads Manageru bila manja od 1000 korisnika (eventualno nula).

Isto tako, europski jezici poput irskog, malteškog, islandskog, norveškog, finskog i estonskog te drugi jezici poput korejskog, farskog, kazahstanskog, tadžičkog također nisu prikazani zbog vrlo male procijenjene publike.

Crnogorski i romski nisu na listi jezika Ads Manager-a.

Procjena korisnika prema prošloj lokaciji

Procjena publike prema prošloj lokaciji: Meta API

Meta API podaci prikazuju procjene broja osoba koje su živjele u određenoj zemlji, odnosno na engleskom "Lived in ... (Formerly Expats)".

Međutim, Meta ne nudi kategorije za sve zemlje. Npr. nema dostupne pretrage za npr. Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, Ukrajinu, Egipat, Tursku, Uzbekistan...
Također, nije poznato kako točno Meta razlikuje turista od iseljenika, npr. koliko dugo osoba treba boraviti u inozemstvu.

Ovi brojevi mogu uključivati i Hrvate koji su živjeli u inozemstvu i vratili se.

Prema Državnom zavodu za statistiku samo u 2024. je zabilježeno da je najviše Hrvata stiglo iz Njemačke (6336), Bosne i Hercegovine (1625), Austrije (1116) i Švicarske (611) te u manjoj mjeri uglavnom iz drugih europskih zemalja.
Osim hrvatskih državljana i stranih radnika, Meta broji i druge osobe na teritoriju Hrvatske, npr. državljane drugih zemalja EU, putnike, turiste, studente na razmjeni itd.

U 2025. godini, međunarodna zaštita odobrena je ukupno 25 osoba. Od toga je 24 osoba dobilo azil: 10 dječaka 0-13 godina, 2 mladića 14-17 godina, 2 odrasla muškarca 18-34 godine i 3 muškarca 35-64 godine, 4 djevojčice 0-13 godina i 3 žene 18-34 godine. Jedan muškarac u dobi 14-17 godina dobio je supsidijarnu zaštitu.
Ukupno je tijekom 2025. godine podneseno 14 928 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Najviše je zahtjeva državljana Ruske Federacije (3 227), slijede Turska (2 597), Afganistan (1 365), Egipat (1 364) i Sirija (1 253).

Među ostalim zemljama podrijetla ističu se Bangladeš (954), Pakistan (670), Palestina (527), Kina (485), Maroko (473) i Irak (282). Ostale zemlje s manjim brojem podnositelja zahtjeva uključuju Indiju (250), Nepal (210), Ganu (147), Iran (118), Šri Lanku (82), Sijeru Leone (78), Azerbajdžan (75), Jordan (69) i Alžir (53), dok su neke zemlje zastupljene s tek nekoliko osoba, poput Mjanmara, Ekvadora, Gruzije, Južnog Sudana, Turkmenistana, Gabona, Norveške, Kosova, Crne Gore, Dominikanske Republike i Nigera (po 1 osoba).
Ukrajinci nisu na listi tražitelja azila jer imaju pravo na privremenu zaštitu unutar EU, što im omogućava boravak bez pokretanja standardnog azilnog postupka.

Mislite li da su ove procjene korisnika društvenih mreža u Hrvatskoj više od službenih dozvola za rad i boravak?

Usporedba službenih podataka s Meta procjenama

Je li digitalni trag ogledalo službenih statistika?

Učitavanje...
Službene statistike obuhvaćaju dvije vrste evidencija: podatke Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim dozvolama za boravak i rad strance koji nisu državljani EU, te podatke Državnog zavoda za statistiku o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj.

S druge strane, prikazane su dvije vrste Meta procjena.
Pomoću Marketing API-ja procjenjena je publika, odnosno broj korisnika Meta aplikacija, prema jeziku. Važno je napomenuti da nije u potpunosti poznato kako algoritam klasificira ove korisnike.

Jezik koji Meta pripisuje korisniku nije nužno samo jezik koji je odabrao u postavkama, nego može biti i inferiran iz interakcija s određenim sadržajem, primjerice dijeljenjem objava koje su klasificirane kao "sadržaj na bosanskom jeziku". Zbog sličnosti balkanskih jezika, jezik može biti pogrešno klasificiran.
Uz to, prikazane su i Meta procjene za kategorije "iseljenika" (engl. expats), koje prikazuju broj korisnika koji su nekada živjeli u određenoj zemlji.

Ni u ovom slučaju nije poznato koje točno kriterije Meta primjenjuje da bi nekoga svrstala u ove kategorije.
Posebno je zanimljiva usporedba MUP-ovih podataka s Meta procjenama prema prošloj lokaciji (engl. expats), jer su vrijednosti relativno blizu, čak i u slučaju Srbije koja je susjedna zemlja.

Generalno, MUP-ova procjena je viša od Meta procjene prema prošloj lokaciji, što znači da Meta nije identificirala više migranata nego što ih evidencija bilježi.
U svakom slučaju, treba uzeti u obzir i vremensku razliku u mjerenju: Meta podaci prikupljeni su u veljači 2026. godine, a MUP-ovi u prosincu 2025.

Dodatno ograničenje predstavlja nedostupnost pretrage za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosovo, Egipat i Uzbekistan.
Ako usporedimo službene podatke s Meta procjenama prema jeziku, vidljive su regionalne razlike koje zahtijevaju pobližu analizu.

Balkanski jezici

Sj. Makedonija (makedonski)
MUP
11 856
+353%
Meta
53 750
Bosna i Hercegovina (bosanski)
MUP
32 225
+109%
Meta
67 250
Kosovo (albanski)
MUP
6 355
+87%
Meta
11 850
Srbija (srpski)
MUP
24 278
+70%
Meta
41 350

Daleka Azija

Indija (hindski)
MUP
15 400
-65%
Meta
5 450
Nepal (nepalski)
MUP
31 708
-38%
Meta
19 700
Filipini (filipinski)
MUP
17 629
-21%
Meta
14 000

Ostalo

Uzbekistan (uzbečki)
MUP
5 521
-68%
Meta
1 750
Bangladeš (bengalski)
MUP
3 404
≈ 0%
Meta
3 400
Egipat (arapski)
MUP
5 504
+21%
Meta
6 650

Što može objasniti ove razlike?

1

Nacionalne manjine i kratkotrajna putovanja

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živjelo je 123 892 Srba, 24 131 Bošnjaka, 3 127 i 3 555 Makedonaca. Nacionalne manjine mogle bi značajno doprinijeti objašnjenju velike prisutnosti bosanskog jezika. Primjerice, srpska manjina mogla bi objasniti signale publike na bosanskom jeziku u županijama s velikim brojem srpskog stanovništva, kao što su Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija, ako je uređaj postavljen na hrvatski ili bosanski, a Meta klasificira sadržaj koji konzumiraju kao bosanski. Međutim, nema dokaza za ove pretpostavke i nacionalne manjine svakako nisu dovoljne da bi se objasnila prisutnost bosanskog jezika u županijama kao što su Splitko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. S druge strane, MUP broji migracije radne snage, ali nema javno dostupne podjele dozvola prema županijama s obzirom na državljanstvo. Ukupan broj svakako nije dovoljan da bi se objasnila prisutnost bosanskog. Meta bilježi aktivnost uređaja u Hrvatskoj, uključujući sve državljane koji su u interakciji sa sadržajem na tom jeziku, kao i posjetitelje, što povećava Meta procjene za balkanske jezike.

Problemi klasifikacije jezika

Hrvatski, bosanski, srpski i crnogorski međusobno međusobno su razumljivi. Zbog sličnosti među balkanskim jezicima i razlikama među dijalektima, moguće je da dolazi do pogrešne klasifikacije korisnika ili sadržaja. Međutim, ako Meta detektira jezik prvenstveno prema postavkama sučelja (koje korisnik može konfigurirati), u tom bi se slučaju očekivalo da je procjena u skladu s govornim jezikom. Naravno moguće je potpuno preklapanje hrvatskog i bosanskog, što bi značilo da je otprilike 5% ukupnog broja korisnika ubrojeno pod publiku na hrvatskom i bosanskom jeziku.

Crnogorski nije na listi

S obzirom da Meta ne prepoznaje crnogorski jezik, ova je skupina sigurno ubrojena u jedan od ostalih jezika, najvjerojatnije bosanski ili srpski. Nažalost MUP nije objavio podatke za Crnu Goru jer nije u top 10 državljanstava u Hrvatskoj, pa se može samo pretpostaviti da je taj broj ispod 3 400.

Albanski jezik u Kosovu

Budući da većina stanovništva Kosova koristi albanski jezik, u analizi su podaci za Kosovo (MUP) upareni s albanskim jezikom (Meta). Time bi se moglo objasniti zašto Meta precijenjuje Kosovo - zapravo broji sve albanske govornike, uključujući Albaniju. Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi 13 817 Albanaca što zapravo odgovara Meta procjeni.

Iako je WhatsApp u Meta vlasništvu, vjerojatno nije uključen u procjene ako korisnik ne koristi druge aplikacije jer Meta u Hrvatskoj zasad ne može prikazivati oglase na WhatsApp-u, što će se uskoro promijeniti.

Meta je u procesu lansiranja WhatsApp Business API-ja diljem svijeta, te je najavila da će koristiti lokaciju korisnika, jezik i podatke s Instagrama i Facebooka za prilagođavanje oglasa na WhatsAppu.

Međutim, Europska komisija nedavno je formalno odredila WhatsApp kao Vrlo veliku online platformu (VLOP) prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) te je postavljen rok do sredine svibnja 2026. da se WhatsApp uskladi s pravilima Europske unije namijenjenim zaštiti privatnosti korisnika. Ovaj potez dio je pojačanog regulatornog pritiska EU protiv glavnih američkih tehnoloških platformi. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prethodno je aspekte DSA označila kao "cenzuru" i potencijalno diskriminirajući tretman američkih tvrtki.

Meta AI

Meta je u prosincu 2023. godine počela uvođenje end-to-end enkripcije (E2EE) kao zadane postavke za privatne razgovore na Messengeru i Facebooku. Ovaj postupak osigurava da samo pošiljatelj i primatelj mogu razumjeti sadržaj poruke. Međutim, postoji ključna razlika između enkripcije na WhatsAppu i Messengeru. WhatsApp čuva enkriptirane backupe u cloudu (iCloud/Google Drive) s ključem koji poznaje samo korisnik, dakle niti WhatsApp ni cloud provider ne mogu ih dešifrirati. Messenger čuva enkriptirane sigurnosne kopije poruka na Meta serverima kako bi korisnici mogli pristupiti svojim porukama s bilo kojeg uređaja. Iako Meta ne može dešifrirati te sigurnosne kopije, ova metoda narušava "savršenu tajnost" (perfect forward secrecy), sigurnosnu značajku koja sprječava dešifriranje svih poruka ako se postigne pristup jednoj poruci.

  • WhatsApp razgovori: E2EE zadano od 2016. godine
  • Messenger (1-na-1 razgovori): E2EE zadano od prosinca 2023.
  • Instagram Direct Messages: E2EE u postupnom uvođenju
  • Facebook grupe, Marketplace, objave i slično: Nisu enkriptirani

Meta dijeli korisničke podatke s vladinim agencijama diljem svijeta kao odgovor na službene zahtjeve u okviru zakona. Ovisno o zahtjevu, Meta može dijeliti kreditne kartice, adrese e-pošte, IP adrese prijave/odjave, poruke, fotografije, videozapise, objave na vremenskoj crti i informacije o lokaciji. Samo u prvoj polovici 2025. zabilježeno je 374 516 zahtjeva od vlada iz 136 zemalja, obuhvaćajući preko 700 000 korisničkih računa. Meta je pristala na 79% svih zahtjeva. Broj zahtjeva diljem svijeta raste, a najviše podataka traže Indija (136 000), SAD (81 100), Brazil (30 900), Njemačka (24 700), Francuska (16 100), Ujedinjeno Kraljevstvo (11 500), Poljska (8 930), Meksiko (5 880), Tajvan (4 960) i Španjolska (4 070).
Izvor: Meta Zahtjevi vlade za korisničke podatke

Meta Global

Najnovije izvješće o transparentnosti otkriva razlike u zahtjevima među regijama, ističući neke obrasce, ali i značajna odstupanja u strategijama vladinih zahtjeva za podacima, stopama uspjeha i pravnim okvirima. Primjerice, ističe se Tajvan (11 500 korisnika) sa stopom učinkovitosti od čak 95%i visokim brojem zahtjeva po glavi stanovnika, što odražava precizno ciljanje i snažnu pravnu jasnoću u vladinim zahtjevima. SAD (150 000 korisnika) ima umjerenu stopu zahtjeva po glavi stanovnika, ali vrlo velik broj ukupnih zahtjeva i visoku stopu uspjeha (88%). S druge strane, Meksiko (11 700 korisnika) ima relativno nisku stopu uspjeha (55%) što ukazuje na manje precizne zahtjeve ili strukturne izazove u dobivanju podataka. Indija (246 000 korisnika) i Brazil (112 000 korisnika) imaju ogromne populacije, ali relativno malo zahtjeva po glavi stanovnika. Njemačka (39 700 korisnika), Francuska (18 400 korisnika) i Ujedinjeno Kraljevstvo (14 400 korisnika) imaju umjerene razine zahtjeva po glavi stanovnika, ali visoke stope uspjeha. Francuska pokazuje neobičan obrazac, jer hitni zahtjevi premašuju formalne pravne.

Hrvatska je u 2025. bila na 52. mjestu prema ukupnom broju zahtjeva (141), uključujući 228 korisnika, a na 13. mjestu prema postotku odobrenih zahtjeva (84%). Podaci za Hrvatsku:

Meta Croatia

Ako Meta pokaže rast ili smanjenje neke skupine, mislite li da je to dobar indikator stvarnih promjena u društvu?

Što kažu hrvatski građani?

European Social Survey (ESS, val 11) 2023.
n ≈ 1500 ispitanika
raspon 25-75. percentila

Stavovi prema imigraciji

NegativniPozitivni
Imigranti čine državu lošijim ili boljim mjesto za život
Neutralno
Imigracija loša ili dobra za gospodarstvo
Neutralno
Kulturni život: oslabljen ili obogaćen
Neutralno
Imigranti iste rase/etničke skupne
Dozvoli neke
Imigranti drugačije rase/etničke skupne
Dozvoli neke
Imigranti iz siromašnijih zemalja izvan Europe
Dozvoli neke

Povjerenje u institucije i sigurnost

NegativniPozitivni
Povjerenje u političare
Izrazito nisko
Povjerenje u pravni sustav
Vrlo nisko
Politički sustav omogućuje utjecaj na politiku
Vrlo malo
Povjerenje u Europski parlament
Umjereno nisko
Povjerenje u policiju
Umjereno visoko
Sigurnost pri noćnoj šetnji
Sigurno

Potencijali i ograničenja

Digitalni trag daje širu sliku i može signalizirati promjene

Možemo li dakle koristiti Meta procjene za provjeru službenih podataka? Odgovor je — donekle, ali ne u potpunosti. Ova analiza pokazuje da Meta podaci mogu biti koristan dopunski izvor, ali ne mogu zamijeniti službene evidencije.

Razlike su očekivane i nastaju jer Meta i službene institucije mjere različite stvari. Također, postoje i vremenske razlike u mjerenju. Međutim, procjene prema prošloj lokaciji (engl. expats) za dostupne zemlje prate podatke službene evidencije, što potvrđuje MUP-ove podatke i sugerira da digitalni trag može odražavati stvarne demografske obrasce. Posebno je značajna procjena broja govornika bengalskog koja potvrđuje MUP-ove podatke. Pretpostavlja se da MUP i Meta pokazuju približno iste podatke pod uvjetom da skupina dominantno koristi Meta platformu i pretežno koristi svoj materinski jezik na Meta platformama, te nema prekograničnog kretanja.

Odstupanja kod balkanskih i azijskih skupina nisu nužno greška već odraz različite metodologije, geografske blizine, jezičnih karakteristika i različitih ponašanja, kao što su interakcije sa različitim jezičnim sadržajem, putovanja i izbor platformi. Meta u svoju procjenu uključuje samo svoje korisnike, bez obzira jesu li to prekogranični putnici, sezonski radnici ili turisti, dok MUP pokazuje broj osoba prema državljanstvu s dozvolom za rad i boravak unutar države.

Potencijalna objašnjenja trebalo bi dodatno ispitati, primjerice anketiranjem o korištenju društvenih mreža i jezičnim postavkama. Možda je bolje pitanje što nam mogu reći promjene u procjenama i mogu li nas upozoriti kada se nešto mijenja, prije nego što službena statistika to potvrdi.

Ova analiza bavi se područjem digitalne demografije te istražuje potencijal i ograničenja komercijalnih platformskih podataka kao komplementarnog izvora za proučavanje migracijskih trendova. Vizualizacije služe samo u obrazovne i istraživačke svrhe. Prikazani podaci su agregirani i ne sadrže osobne ili identificirajuće informacije. Prikazani uvidi služe analitičkoj demonstraciji i nisu namijenjeni komercijalnoj upotrebi.

Reference